Kei te tipu haere te hunga matatau ki te kōrero Māori, engari kāore anō kia āta wetewete i te ora rānei, i te mate rānei o te reo Māori ki roto i ngā whānau.
Ka toko ake te pakirēhua, me aha tātou e ora ai te reo ki waenga i ngā whānau Māori?
Koira tētahi wānanga nui ki te hui taumata o Tōnuitia te Reo i tū ki Te Herenga Waka ki Pōneke.
Ko Ngā Pae o te Māramatanga tērā e āta ruku nei i te rētōtanga, i te rangiwhāwhātanga o ngā take reo Māori me te huarahi hei takahi mā tātou, e mana ai te kī, ka mauriora te reo Māori i a tātou.
Hei tā Ahorangi Rāwinia Higgins, kaikōmihana o Te Taura Whiri i te reo Māori, te āhua nei kei tua atu te reo Māori i te kapunga ringa o te nuinga o te iwi Māori.
“Tērā pea kua taonga rawa te reo, kua tapū rawa, kua mataku ngā whānau ki te kōrero, ki te kore e tuhi mā te whānau, kāre e whai kiko.”
“Whakaarohia pēhea te whakamāori anō i aua rangahau kia māmā ake te manawa atu a ā tātou ki te kore e whai kiko, ki te whai āwhina, he aha te take kei te mahi tātou i ēnei momo rangahau?”
He ai ki te ripoata mō te reo rua mano rua tekau mā rima, 33.6% ngā tamariki korero ki te kāinga, ā, 30.3% ngā pakeke kōrero ki te kāinga.
E ai ki a Awanui Te Huia, he kaiako ki Te Kawa a Māui, me ako ngā kairangahau ki te kōrero ki te ao tūmatanui, nā te mea i ētahi wā ka kōrero noa rātou ki ō rātou hoa i roto tonu i ngā whare wānanga.
“Āta wetewete i ngā momo wehi, i ngā momo whakamā, he ruku, he ruku hōhonu, me pēhea te whakamāori i tō tātou reo kaua ko te whakamāori translation nei, engari ko te whakamāori normalisation nei,” te kī a te kairangahau Māori nei a Te Raukura Roa.
E mārama nei tātou he tītoki tēnei, inā rā, he tau kōwhiringa pōti. Hei tā Ahorangi Higgins, ka noho mai ko te reo Māori hei kai mā ngā kaitōrangapū.
“Whakarongo ki nga kaitōrangapū e whiuwhiu nei i te reo Māori anō nei he whutupōro mō ngā mahi i te tau pōti,” e ai kī a Higgins.
“Nō reira kāore au i te whakaaro ka puta mai he kōrero hou.”
Ko te take nui me pēhea nei tātou e tino whakamaioha me te wariu i te reo.
“Whether we have a government who is a bit sour, that’s not going to change the desire that we have to ensure that te reo Māori is revitalised in our communities,” e ai kī a Te Huia.
“It’s sign posting to those who may have already had a disposition against te reo Māori that it’s okay to express those views publicly and that’s what we really need to see being shut down.”


