default-output-block.skip-main
Politics | Kiingitanga

Ka tuku pūtea te Kuini Māori ki ētahi iwi o Te Tai Tokerau

Waitangi 2026: Te Arikinui Kuini Nga wai hono i te po arriving at Waitangi. Photo by Pukāea.

Ka tuku a Te Arikinui Kuini Nga wai hono i te po i tētahi pūtea āwhina ki ngā iwi o Ngāti Wai me Ngāti Hine kua parawhiuwhiuhia e te āwhā nui i ngā rangi tata ake nei. Ka hua ake te pūtea āwhina nei i te huinga nui o te Riketa ka tū ki te awa o Waikato, ki Tūrangawaewae, hei te 21 o ngā rā o Maehe i tēnei tau.

Nā te kaikōrero o Te Kiingitanga a Tukoroirangi Morgan tēnei whakatau a Te Kuini i whakapuaki ake ki te pōwhiri a te motu i tū ki Waitangi i tēnei rā.

“Ko ngā pūtea ka kohikohia mai i tēnā kaupapa ka tuku atu ki a koutou hei āwhina atu i ngā whānau e pēhi kino nei i tēnā mea te āwhā i ngā whakawhiu o Tāwhirimatea,” te kī a Morgan.

I pōwhiritia a Kuini Nga wai hono i te po rāua ko te ariki o Ngāti Tūwharetoa a Te Rangimaheu Te Heuheu ki te marae o Ngaiotonga, ki Whangaruru i te Tūrei.

Whāia, ka tūtaki rāua ki ētahi whānau i whiua kinotia e Tawhirimātea i te āwhā nui.

Ehara i te mea ko te hononga whakapapa anake te iho o te haerenga a Te Kuini Māori ki Waitangi i tēnei tau.

He hononga aroha anō ki raro i te maru o te kotahitanga, kia māriri ake i te mamae e pā ana ki ngā whānau o te tai marangai o te whare tapu o Ngāpuhi.

Hei tā Morgan ki Waitangi i te rā nei “Ngāti Hine, Ngāti Wai. Koutou e taimaha ana. Nei anō te whakaaro o te Kuini kia tuku ko ngā pūtea āwhina ki a koutou” te tauaki a Morgan.

“Ko te hoariri ka whakaekea mai āpōpō.”

I tū te pōwhiri o te motu ki te pā o Ruarangi, ki mua i te Whare Rūnanga o Waitangi i te ahiahi o te Wenerei.

Ko tētahi atu iho nui o ngā whaikōrero e hāngai ana ki te whakaeke a te kāwanatanga me ngā mema pāremata a te Taite, me te kī ake, ko te hoariri tērā e kainamu mai nei.

Koirā te kī ake a Isaiah Apiata, māngai o ngā hapū o Waitangi, o Ngāti Kawa me Ngāti Rāhiri.

“Ko tātou anō tātou. Ko te hoariri ehara ki waenganui i tēnei mauri tangata, i tēnei mauritoa e noho mai nei. Ko te hoariri ka whakaekea mai apopo.”

He mea tautoko tēnā kōrero e Kura Moeahu, māngai o Te Atiawa.

“Ka tika atu rā, ehara mātou i te hoariri, kua tae mai rātou āpōpō…. tēnei te ao mārama kua tae mai, ko te pō āpōpō.”

E mea ana ngā iwi o Te Tai Tokerau, tērā pea ka puta tērā wairua whakangangare i te whakaeketanga mai a te kāwanatanga me ngā mema o te whare pāremata.

E ai ki te Heamana o te iwi o Ngāti Wai, ki a Aperahama Edwards,

“There’s a lot of hurt still in the hearts of our people, and our whānau on the ground have been suffering through a lot of that. And so, it wouldn’t surprise me if those things were brought to light in terms of some of the formal proceedings up here.”

I hora te rangimārie, i whakapapa pounamu te horanga o Hineteiwaiwa ki te takapau whāriki o ngā huihuinga ki Waitangi i ngā rā nei.

“My take here of Waitangi this year, it actually seems quite calm. People are looking beyond all of this to a state wherein we exercise and determine our own destinies ourselves as our tūpuna wished for us,” te kī a Edwards.

Ka tū te pōwhiri ki te kāwanatanga me ngā mema pāremata hei te 11 o ngā hāora o te ata o te Taite.

Kei a Te Ao Maori news ngā mahi whakapaoho i Waitangi, e rere arorangi atu ana ki te katoa, atu i te 10:30 o ngā haora o te ata o te Taite.